DRAŽEN PRĆIĆ
Subotica Priča
o fotografiji II
PREDGOVOR
Od prapovijesti i pećinskih ljudi pokušavala se
ovjekovječiti slika zbilje, stvarnosti u tom trenutku. Izum fotografije -
"crtanja pomoću svjetla" to je olakšao i otvorio novu eru u
bilježenju kao i pamćenju prošlosti. Danas, zahvaljujući novim tehnologijama,
živimo u doba hiperprodukcije fotografskih zapisa, svi ih stvaraju, dijele,
razmjenjuju… No nekada to nije bilo tako. Fotografije su bile mnogo rjeđe pa
time i dragocjenije. Kod fotografije kao medija uočava se njena prividna
objektivnost i realističnost samim time što predstavlja zaustavljeni trenutak
prirode – istinitu predstavu stvarnosti. Ona pretendira dobiti takvu moć da
odmijeni i zamjeni sjećanje, nesumnjivo je da ona ima ogromnu moć komuniciranja.
Fotografije su i prvorazredni povijesni izvor: pažljivim se promatranjem
fotografija iz nekog davno prošlog vremena, može doći do niza zaključaka kao i
do interesantnih pojedinačnih podataka. Brojni su historijski događaji
zabilježeni u još brojnijim knjigama, a s pojavom prvih fotoaparata, i na fotografijama.
Mnogo njih je, međutim, ostalo neobjavljeno i nepoznato javnosti, ako govorimo
o vremenu u kome su događaji i scene s fotografija nastali i bili aktualni.
Danas, zahvaljujući kolekcionarima, povjesničarima, internetu, galerijama i
drugim arhivima, mnoge fotografije su nam dostupne, ostavljene kao podsjetnik i
uvid u događanja, ozračje iz prošlosti i doba kojem nismo prisustvovali, kao i
osjećanja koje su uspjele zabilježiti. Autor se odlučio povezati fotografije sa
sebi svojstvenim stilom naracije o onome što ovjekovječuju. Tako nastaje
specifična forma u kojoj se spaja jedan trenutak, bljesak u tmini među
milijunima vječno izgubljenih drugih slika, isječaka stvarnosti, a koji je
upravo Predgovor sačuvan na fotografiji - s pričom kojom oživljava događaje,
osobe i okolnosti u kojima se zbivao. On je odabrao Suboticu kao prostorni
okvir i kronološki period od XIX. vijeka do druge polovice prošlog XX. stoljeća.
U osamdesetak cjelina zorno nam prikazuje i objašnjava kakva je bila Subotica,
društvo i ljudi na tim slikama iz prošlosti. Autor nam pored ostalog, dočarava
trenutke iz povijesti Kerske crkve, Muzifke škole, nastanka kemijskog giganta
”Klotid” (potonje ”Zorke”), tvornice Ruff (nakon rata Pionira), zatim povijesne
Bačkine utakmice 1974. godine sa splitskim Hajdukom, razvoj teniskog sporta na
Pali^ću, a tu su i istaknute lifnosti, Ferencz Raichle, Petar Šarfević, Géza
Csáth, Artur Munk, Dezs6 Kosztolányi i drugi. Dražen Prćić je autor i pokretač
rubrike “Priča o fotografiji” u listu Hrvatska riječ koja neprekidno egzistira
od 2009. Jasno se učitava njegova namjera da se i na ovaj način popularnog i
pitkog prezentiranja povijesti sprječi zaborav na neka druga vremena i ljude
koji su živjeli u njima. On, kao praunuk subotičkog glavnog gradskog arhivara
Martina Horvackog to na neki način i shvaća kao svoju obvezu ali i čast. Nema
drugog vremeplova osim povijesti kao discipline sa svojim alatima i povijesnim
izvorima kao svjedočanstvima, koja nam pokušava približiti ono što je prohujalo
i prošlo. A na stranicama ove knjige mozaik iz prošlosti Subotice oživljava i
prikazuje nam se kroz oko kamere i autorovo viđenje.
U Subotici, 12. prosinca 2022.
Stevan Mačković, arhivski savjetnik